Šlog moždani udar CVI

Šlog – moždani udar (CVI)

Moždani udar je akutno nastali neurološki poremećaj koji je nastao kao posledica poremećaja moždane cirkulacije, što za posledicu ima smanjenje dotoka kiseonika i hranjivih materija do moždanih ćelija koje usled toga propadaju i kao rezultat toga javlja se neurološki deficiti kojima ti delovi mozga upravljaju.

Vrste moždanih udara

Postoje dve vrste moždanog udara:

  1. Ishemiski, koji je uzrokovan začepljenjem moždane arterije trombom i tada je onemogućena cirkulacija kroz nju;
  2. Hemoragiski, kod kojeg dolazi da krvi sud pukne i dovodi do izlivanja krvi u moždano tkivo.

Najveći broj šlogova je ishemiske etiologije i to bilo da se tromb stvara u samoj oštećenoj moždanoj arteriji, bilo da tromb putem krvi (embolija) cirkulacijom dođe i začepi moždanu arteriju iz neke druge arterije koja nije u mozgu (najčešće se radi o karotidama ili iz leve pretkomore kod atrialne fibrilacije).
Ostatak (oko 15%) otpada na hemoragiske šlogove i to intracerebralni hematom – kada se krv izlije iz krvnoga suda u okolno tkivo mozga ili subarahnoidalno krvarenje – kada se krv izlije u likvorski prostor oko mozga.

Vrste šloga

Kako nastaje moždani udar?

Ateroskleroza krvnih sudova mozga je glavni uzrok nastajanja moždanog udara.
Kada nastane moždani udar posledice su veoma tragične, od velike stope smrtnosti, a kod oko 65% osoba koje prebole moždani udar ostaju određeni stepen neurološkog deficita, 30% ima trajnu nesposobnost i zavisi od nege i pomoći druge osobe.

Koji su simptomi moždanog udara?

Najčešći simptomi moždanog udara su:

  • Utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, naročito ako je zahvaćena jedna strana tela;
  • Poremećaj govora od nerazumnog izgovaranja reči do potpune nemogućnosti izgovaranja reči;
  • Nagli gubitak vida na jednom oku;
  • Nagli nastanak jake glavobolje koja je praćena povraćanjem;
  • Vrtoglavica ili nesigurnost pri hodu;
  • Gubitak ravnoteže ili koordinacije pokreta.
  • Znaci koji mogu upozoriti da će se razviti moždani udar

    Velikom broju moždanih udara prethode određeni upozoravajući znaci – prolazni simtomi koji su slični simtomima moždanog udara ali su kraćeg trajanja, intenziteta i uvek su prolaznog karaktera, što znači da se u potpunosti povlače u roku od najviše 24h.
    Takve simptome nazivamo TIA (tranzitorni ishemiski atak) koji imaju višestruko povišen rizik za razvoj moždanog udara i ti bolesnici moraju imati detaljne preglede od strane neurologa i kardiologa.

    Mozak

    Faktori rizika za dobijanje šloga

    Postoje dve vrste faktora rizika za razvoj moždanog udara:

    1. Faktori rizika na koje ne možemo uticati: genetsko nasleđe, pol i godine života;
    2. Faktori rizika na koje možemo uticati promenom načina života i uzimanjem odgovarajućih lekova – pušenje, gojaznost, velike količine alkohola, stres, fizička neaktivnost, masnoće u krvi, šećerna bolest, povišen krvni pritisak, poremećaji ritma (atrialna fibrilacija), suženje karotidnih arterija.

    Od svih gore navedenih faktora rizika životna dob je najznačajniji faktor jer sa starenjem se značajno povećava stopa oboljevanja od moždanog udara, a sa intenziviranjem i drugih faktora značajno se snižava životna doba za pojavu ovog oboljenja, tako da 45% moždanih udara sada nastaje kod populacije koja je radno najproduktivnija, a to je između 45. i 59. godine života.

    Razvijeni zdravstveni sistemi zapadne Evrope i SAD su pokazali da se stopa oboljevanja od moždanog udara može značajno smanjiti agresivnim delovanjem na faktore rizika na koje možemo uticati, pre svega na gojaznost, povišene masnoće, diabet, fizičku neaktivnost i hiperteziju.

    Zbrinjavanje bolesnika, lečenje i rehabilitacija

    Pacijenta koji je dobio moždani udar treba što hitnije prevesti u bolničke uslove, a pre svega kod neurologa u jedinice za moždani udar (posebno opremljeni delovi neuroloških odeljenja) u kojima se brzo može izvršiti dijagnostička obrada i lečenje.
    Nažalost mali broj pacijenta može dobiti specifičnu terapiju kod ishemiskog moždanog udara, takozvanu trombolizu, koja se primenjuje u prva tri sata od nastanka moždanog udara i omogućava razgradnju tromba u krvnom sudu mozga i brzo uspostavljanje ponovne cirkulacije kroz isti.

    Kada se završi akutno lečenje što pre treba početi sa rehabilitacijom u kojoj pored multidisciplinarnog stručnog tima važnu ulogu ima i porodica.

    Nakon preležanog moždanog udara treba intenzivno raditi na smanjenju ili uklanjanju faktora rizika kako bi se sprečila mogućnost ponavljanja moždanog udara.

    Lečenje propratnih bolesti

    Da bi se smanjila učestalost moždanih udara treba pre svega lečiti propratne bolesti i to šećernu bolest, hipertenziju, poremećaj srčanoga ritma, masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih krvnih sudova.

    Kako sprečiti moždani udar?

    Da bi se smanjio rizik za nastanak moždanog udara treba promeniti stil života.
    Pre svega početi sa blagom fizičkom aktivnošću (šetnje, vožnja bicikla, plivanje) i promeniti način ishrane.

    Potrebno je smanjiti unos hrane bogate zasićenim masnim kiselinama i koncentrovanih šećera, izbegavati preslanu hranu, kao i hranu bogatu holesterolom.

    Najbolje bi bilo preći na mediteranski način ishrane koji je bogat maslinovim uljem, mnogo voća i povrća i ribe, naročito plave ribe.

    Treba prestati sa pušenjem jer pušači 5 puta imaju povećan rizik za moždani udar od nepušača.
    Postoji direktna veza između broja popušenih cigareta i stepena pojave moždanog udara.
    Posle 5 godina po prestanku pušenja pušači imaju isti rizik za razvoj moždanog udara kao i nepušači.

    Alkohol treba koristiti umereno, a preporučeno je uzimati jednu čašu crnoga vina dnevno.

    Ako primenite mediteransku ishranu smanjićete i višak kilograma pa ćete i na taj način smanjiti rizik za razvoj moždanog udara.