Srčana arterija

Koronarna srčana bolest – zakrčenje krvnih sudova srca ❣️

Sa godinama života dolazi do razvoja procesa ateroskleroze, odnosno do smanjenja elastičnosti krvnih sudova.
Proces ateroskleroze se naročito ubrzava kada postoje faktori rizika i kao posledicu imamo sužavanje krvnih sudova, a naročito krvnih sudova koji ishranjuju srce (koronarni krvni sudovi).

Zbog sužavanja koronarnih krvnih sudova za posledicu imamo smanjeno snabdevanje krvlju (odnosno hranjivim materijama i kiseonikom) mišićnih ćelija srca usled čega se pojavljuje bol u grudima –angina pectoris (stezanje u grudima).

Ako se bol pojavljuje samo u naporu ili prilikom stresa govorimo o stabilnoj angini pectoris.
Bol u grudima koji se pojavljuje u naporu ali i u mirovanju zovemo nestabilna angina pectoris.

Ako bol u grudima traje duže od pola sata i ne prolazi na primenu nitroglicerina, praćen je gušenjem preznojavanjem, malaksalošću, strahom od smrti, a ponekad i mučninom (kod donjega zida) najverovatnije se razvija akutni srčani infarkt.

Koji su faktori rizika koji dovode do bržeg razvoja ateroskleroze koronarnih krvnih sudova?

Koronarna srčana bolest
Masnoće u krvi (holesterol i trigliceridi) – kada su povišene predstavljaju jedan od najvažnijih faktora rizika. Povišenje koncentracije holesterola u krvi za 1% povećava rizik od infarkta srca za 2%.
Povišen krvni pritisak (o povišenom krvnom pritisku govorima kada je on 140/90 mmHg i više) – povećava 5 puta rizik za nastanak koronarne srčane bolesti.
Gojaznost (prekomerna telesna težina) se određuje na dva načina i to kada je BMI (body mass index, koji se izračunava kada se telesna težina podeli sa kvadratom telesne visine izražene u metrima) preko 25 kg/m2, ili ako je struk kod žena veći od 80cm a kod muškaraca preko 94cm.
Osobe koje imaju 20% više od uobičajne telesne težine imaju 50% veći rizik za razvoj koronarne srčane bolesti.
Fizička neaktivnost – predstavlja značajan faktor rizika.
Diabetes (šećerna bolest) predstavlja dva puta veći rizik za razvoj ove bolesti.
Pušenje (nikotin) – postoji dva puta veći rizik za razvoj koronarne srčane bolesti, a rizik za iznenadnu smrt od srčane bolesti je tri puta veći.
Starenje dovodi do stvaranja naslaga na koronarnim krvnim sudovima, pa se sa godinama života značajno povećava rizik za koronarnu srčanu bolest.
Nasledni faktor je jako bitan za razvoj koronarne srčane bolesti – kod osoba čiji su bliski rođaci, braća, sestre i roditelji imali koronarnu srčanu bolest pre 55. godine života njihov rizik za pojavu ove bolesti je dva do pet puta veći.

Veliki broj studija pokazuje da su muškarci i žene u podjednakom riziku za razvoj ove bolesti.

Šta svako od nas može da preduzme da spreči razvoj koronarne srčane bolesti?

– Probajte da se često smejete i da vodite srećan život i radujte se svakom danu. ????
– Redovno kontrolišite krvni pritisak. ????‍⚕️
– Jednom u 6 meseci kontrolišite vrednosti masnoća i šećera u krvi. ????
– Hranite se zdravo. Svaki dan jedite sveže voće i povrće, koristite nemasno mleko, jedite integralni hleb, meso koristite u ishrani svaki drugi ili treći dan, ribu jedite 3-4 puta nedeljno, koristite malo ulja i masnoća, malo solite hranu, izbegavajte beli šećer i slatkiše, a alkohol svedite na minimum. ????
– Redovno šetajte svaki dan 20 do 30 minuta, ako ste u mogućnosti radite u bašti ili u prirodi. Bitno je da se u fizičkoj aktivnosti ne preteruje u zatvorenom prostoru (teretana, fitnes) jer može dodatno opteretiti srce i krvne sudove. Može se sprovoditi ali pod nadzorom lekara. ????‍♀️
– Važno je i prestati sa pušenjem i svesti stres na poslu i kući na minimum. ????

Poštovanje ovih saveta je jako važno za sve osobe koje imaju više faktora rizika, a naročito za žene preko 65 godina ili za muškarce sa stresnim poslovima.