Ešerihija koli

Ešerihija koli (Escherichia coli)

Ešerihija koli (E. coli ili Escherichia coli) je bakterija koja se može naći u crevima i u urinu čoveka.

Prisustvo ove bakterije dokazuje se testiranjem u laboratoriji iz uzoraka stolice i urina.

Ešerihija koli dolazi u organizam putem kontaminirane hrane i pića.
Od namirnica najrizičnija je mlevena junetina ako nije dobro termički obrađena.
Pored ove namirnice značajni su i mlečni proizvodi kao i lisnato povrće.

Infekcija se može prenetii direktno ako zdrava osoba dođe u kontakt sa fekalnim materijama obolelog čoveka pa kontaminiranim rukama dođe u dodir sa usnom dupljom.

U urinarni trak bakterija dolazi nepravilnim brisanjem toalet papirom.

Infekciji su podložnije žene, deca i stariji od 65 godina života. ???? ???? ????

Simptomi Ešerihije koli

Simptomi Ešerihije koli
Nakon što se Ešerihija koli unese u organizam prve tegobe nastaju nakon 10 dana, kada se javljaju prvi simptomi, pre svega malaksalost, umor, gubitak apetita, gasovi, grčevi, mučnina, dijareja, pojava krvi u stolici, a nekada i povišena temperatura.

Kada dodje do infekcije urinarnog trakta pojavljuju se učestalo mokrenje i pečenje kao i povišena temperatura.

Dosadašnja istraživanja su pokazala da se u svetu preko 90.000 ljudi godišnje inficira ovom bakterijom.

Lečenje Ešerihije koli

Ešerihija koli na agar plate
Za borbu protiv infekcije sa Ešerihijom koli bitni su dobar imunitet, adekvatna ishrana, higijena, alternativni načini lečenja i medikamenti.

Pacijenti mogu sami sebi pomoći alternativnom medicnom upotrebom sledećih namirnica:
???? Beli luk;
karanfilić Karanfilić;
uva Uva za infekcije urinarnog trakta;
???? Med;
???? Origano;
???? Ananas;
???? Breza.

Tokom infekcije Ešerihijom koli treba sprovoditi i adekvatan način ishrane, i to pre svega treba izbegavati namirnice sa velikom količinom vlakana, kao i mlečne proizvode i pržena jela sa dosta masti (ovo se pre svega odnosi na pacijente sa infekcijom creva).

Naročito treba izbegavati unos alkoholnih pića i napitaka sa kofeinom (kafa, koka kola, pojedine vrste čajeva i drugo).

Na početku dozvoljeno je korišćenje tosta, krekera, kuvana jaja i pirinač, a kasnije se polako uvodi pileća supa, banane, pečena jabuka, bareni krompir i šargarepa.

Na kraju se uvodi meso i to prvo male količine ribe, piletine i ćuretine.

Po potrebi se uvodi i medokamentna terapija antibioticima na osnovu antibiograma.
Terapija naročito urinarnih infekcija je dugotrajna, do mesec dana, tako što se na 10 dana tri puta menja antibiotik.

Takođe može se primiti i vakcina protiv ove bakterije ali je njen uspeh u lečenju diskutabilan.

Potrebno je unositi dovoljne količine tečnosti.
Redovno održavati higijenu tela, a pre svega redovno prati ruke.

Toalet papirom se treba brisati od napred ka nazad i na taj način sprečiti prenos bakterije u urinarni trakt (ovo se pre svega odnosi na žene).

Kada plivate pazite da ne gutate vodu u bazenu, reci ili u bilo kojoj drugoj vodenoj površini koju ljudi koriste za rekreaciju.